Kada u osvit Prvoga svjetskoga rata, tek sto je sa sinovima dosla u Berlin, gdje je njezin suprug, najslavniji znanstvenik dvadesetog stoljeca Albert Einstein upravo dobio posao, primi pismo s Uvjetima o njihovu meA usobnom zivotu, Milevi Einstein ionako napuknut zivot sasvim se izokrene. Ostaje sama, s dvojicom sinova, s golemim teretom tuge koju nosi u sebi, sa svim padovima i slomovima koje je imala u zivotu i koje ce tek dozivjeti. Osoba koja je bila predodreA ena za najvece znanstvene dosege, genijalna matematicarka, prva zena na politehnickom fakultetu Sveucilista u Zurichu, uvijek druga i drugacija, Mileva Einstein roA ena Maric, iz bogate vojvoA anske obitelji, u svojoj je sudbini gotovo paradigmaticna kada razmisljamo o polozaju zena. Njezina teorija tuge teska je poput bilo koje teorije relativnosti, ali i mnogo cesca od nje. Prtljaga tuge koju je nosila od najranije mladosti do smrti, u kojoj su se tijekom vremena samo dodavali tegobni trenuci, od sepanja i ruganja djece, preko ljubavi i neuspjelog braka s Albertom, do smrti djeteta, bolesne sestre, nezavrsenog fakulteta, lose materijalne situacije i teske bolesti najmlaA ega sina, teret je koji moze razumjeti svaka citateljica ili citatelj. Slavenka Drakulic u romanu Mileva Einstein, teorija tuge ozivila je genija i njegovu obitelj. Pred nama je iskrsnula opipljiva, stvarna, puna zivota, ali i depresije, melankolije i ljubavi Mileva, zena u kojoj se ogledaju sve uloge koje zene stalno i iznova podnose i s kojima se nose snaznije od bilo kojeg muskarca.
